Istraživanja na području inteligencije, tijekom pandemije, došla su do nevjerojatnih zaključaka. Naime, kako su mnogi ostali zarobljeni kod kuće, većina se posvetila otkrivanju novih hobija kako bi skratili i obogatili svoje slobodno vrijeme. Kasnije su provedeni testovi inteligencije.
Pokazalo se da je grupa koja je za svoj hobi odabrala učenje novog instrumenta podigla razinu inteligencije za čak 10%.
Pletenje, vježbanje, čitanje i učenje novog jezika su odmah iza, ali je sviranje instrumenta daleko na prvom mjestu.
Već smo znali da glazbena vještina utječe na inteligenciju i razvoj osobnosti, ali u ovoj mjeri i tako očito, nismo.
Anita Collins je u svojoj TEDtalk, još 2014. godine, koji je pregledan milijune puta, objasnio je što se događa u mozgu glazbenika dok sviraju. Collins objašnjava da kada glazbenik svira instrument, na skeniranju mozga možemo vidjeti da svijetli više područja. Dijelovi mozga svijetle dok obrađuju različite informacije u zamršenim i zapanjujuće brzim nizovima.
Igranje istovremeno aktivira sva ta područja mozga.
Puštanje glazbe ima isti učinak na mozak kao i fizička vježba. Vrlo je zanimljiv i stoga ne čudi interes za temu istraživanja glazbene vještine u području inteligencije.
Kako točno vještina sviranja instrumenta utječe na razvoj moždanih hemisfera, razvoj inteligencije i samopouzdanja, doznali smo od profesorice klavira s tridesetogodišnjim iskustvom, Tatjane Guberina (glazbena škola Bravisimo):
Sviranje instrumenta razvija finu motoriku, što rezultira spajanjem i stvaranjem novih sinapsi u mozgu. Tada se širi vidno polje, povećava se moć percepcije, razvija se kreativnost, ali i logika koja je vrlo važna za razvoj inteligencije.
Već u prvom polugodištu djecu učimo razvijati samostalnost ruku, tj. da svaka ruka igra neovisno o drugoj, a to nije lak zadatak, to mora biti svjesna radnja. Na taj način se obje hemisfere mozga jednako razvijaju, jer je desna polovica mozga zadužena za lijevu i obrnuto.
Tu su i instrumenti poput klavira koji osim klavijature imaju i pedale, tako da je neovisno o rukama uključen i rad nogu. Sve to treba sinkronizirati i zato se razvija inteligencija.
Kako kaže profesorica Tatjana:
Najbolja dob za početak učenja instrumenta je oko 6-7 godina. Najbolje razdoblje za razvoj motoričkih i drugih sposobnosti, kao i razvoj mozga je rano djetinjstvo.
Nedavna studija, koju su vodili stručnjaci s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Stanford, otkrila je da su glazbenici koji su počeli svirati instrument u mladosti imali više "ožičenih" mozgova od onih koji nisu.
Koristeći uzorak od 153 glazbenika i neglazbenika, istraživači su pronašli značajnu razliku u strukturi mozga kod glazbenika. Time je otkrivena jedna krucijalna informacija. Oni koji su počeli igrati u mladosti imaju jače moždane veze od onih koji su počeli igrati kasnije.
Sviranje instrumenta u ranom djetinjstvu potiče razvoj intelektualnih sposobnosti, te predviđa veći uspjeh i ostvarenje potencijala u odrasloj dobi.Stoga nemojte čekati, nego svom djetetu što prije pružite priliku za što veći razvoj i uspjeh. Glazbena škola a upis na satove sviranja trenutno je mudra odluka.
Naša udruga iDEAlab nastavlja podržavati razvoj potencijala mladih. Nadamo se da znanstveno potkrijepljenim savjetima možemo poboljšati uspjeh i budućnost sljedećih generacija.
