Naša sugovornica na ovu temu je Jasmina koja je vlasnica platforme STUDIJA namijenjen upravo studentima, što govori da se najveći broj studenata javlja s ovim problemom.
Što je točno prokastinacija, kako utječe na učenike i kako je prevladati možete pročitati u nastavku teksta.
Što znači odugovlačenje?
“Najjednostavnije rečeno, odgađanje nečega što nam je danas u interesu za sutra ili drugi dan. Odgađanje je ponašanje izbjegavanja koje ima rezultirati sabotiranjem vlastitih ciljeva ili rješavanjem problema. Osoba kronično odgađa ili izbjegava neko ponašanje kako bi izbjegla neugodnosti povezane s tim ponašanjem. “ kaže Jasmina.
Kada govore o odugovlačenju, studenti najčešće dolaze s problemom koji opisuju na sljedeći način:
"Često se dogodi da ispit počnem pripremati dva tjedna prije samog ispita, misleći da imam dovoljno vremena za pripremu literature, čitanje i temeljito učenje. No, sve to radim neposredno prije samog ispita jer je za tjedan i pol Mislim da imam dovoljno vremena za sve to.” (Milica, 22)
“Moj problem su predispitne obveze. Previše zadataka, seminara i prezentacija za napraviti. Ne želim toliko obaveza prije ispitnog roka, nekako ih ne smatram bitnima. Ovo obično završi tako da nekome platim da to učini umjesto mene, problem je što nemam novac uvijek kad mi treba jer ga ima previše. Pomozite." (Srđan, 21)
Svi smo mi nekada u životu odugovlačili, primjerice kada smo na dan dogovorenog roka predali seminarski rad, pripremili se za ispit i aktivno učili na sam dan ispita. Prokastinacija je veliki problem ako je dugotrajna i ako se odnosi na više sfera života.
Što je u korijenu sklonosti prokastinaciji?
U pozadini odgađanja neugodnih obaveza je uvjerenje osobe da je bolje izbjeći nego se naći pred neugodnim obvezama i iluzija da će neugodnosti koje su danas odgođene sutra biti manje neugodne. Istina je zapravo suprotna, svako kašnjenje dovodi do povećanih neugodnosti. Ljudi koji pretjerano i kronično odgađaju skloni su iskustvu krivnje, samooptuživanja i tjeskobe prigodom njegove odgode. Ti osjećaji dodatno pojačavaju neugodnosti povezane s aktivnostima koje odgađaju, što dovodi do jačanja izbjegavajućeg ponašanja.
Uzroci prokastinacije
Jedan od najčešćih uzroka odgađanja je niska tolerancija na frustraciju. Ljudi s niskom tolerancijom na frustraciju imaju skrivenu iracionalnu filozofiju koja sve što rade u životu mora im biti lako, ugodno i zanimljivo, a ako nije onda je užasno, užasno i nepodnošljivo.
Osim niske tolerancije na frustraciju, prokrastinacija se može temeljiti na raznim uzrocima, a neki od tipičnih su: perfekcionizam, strah od neuspjeha, sumnja u sebe, nedostatak nagrade ili priznanja, prisila, moranje, pasivna agresivnost, strah od kritike, odugovlačenje zbog osjećaja krivnje itd.
Kako prevladati prokrastinaciju?
"Prokrastinacija je vrsta navike i povezana je s samodisciplina. Biti student teško je biti samodiscipliniran kada ima toliko zanimljivih stvari za raditi osim obavljanja sveučilišnih obaveza. Mladima svakako nije lako zadržati fokus i biti samodiscipliniran, previše je vanjskih izazova koji mame studente i odvlače ih od njih. No, ni to nije nemoguće prevladati, samo je potrebno malo želju i ustrajnost.” – dodaje Jasmina.
Odgađanje je loša navika, a kao što znamo, navike je teško promijeniti. Kako biste promijenili nešto na sebi, prvo morate prihvatiti ovu činjenicu, a zatim slijediti ova četiri koraka:
- Svijest – da zapravo odgađate
- Ponašanje usmjereno ka cilju - želja da obavite zadatak koji ste odgađali
- Posvećenost – podnošenje kratkoročnih neugodnosti (neugodnosti) zarad dugoročnih koristi
- Ustrajnost – u pridržavanju novih strategija rješavanja problema
Navedene kvalitete već posjedujete, samo ih trebate primijeniti na poljima na kojima odugovlačite kako biste živjeli učinkovitijim i zadovoljnijim životom od onog koji se temelji na odgađanju obaveza, izbjegavanju i samozavaravanju.
Ono što je zajedničko svim osobama koje odgoditi obveze Jesu emocionalni problemi.
Najlakše ih je riješiti kroz ABC model kroz sljedeći primjer:
A (pokretački događaj): pripremanje ispita
Ka (kritički aspekt, odnosno ono oko čega se najviše ljutite): mogućnost nemotivacije
Bilo bi (iracionalno uvjerenje): Moram biti motiviran za pripremu ispita. Da nisam bio motiviran, ne bih mogao izdržati pripremu ispita.
C (posljedice): nervoza (anksioznost), izražena razdražljivost, neproduktivno razmišljanje o ispitu, kašnjenje pripreme za ispit.
Na ovom primjeru možete vidjeti kako naša uvjerenja (Bi) o aktivirajućem događaju (A) dovode do negativnih posljedica (anksioznosti), disfunkcionalnog ponašanja, te da je kritična točka promjena iracionalnih uvjerenja koja održavaju odugovlačenje u racionalna.
Želite li naučiti kako adekvatno organizirati svoje vrijeme i nositi se s odugovlačenjem, posjetite studija.rs i rezervirajte svoje mjesto na seminaru Ovladajte svojim vremenom.
